Informacije iz intervjua s Mathilde De Riedmatten, predstavnicom Međunarodnog odbora Crvenog križa u Gazi, o situaciji i svakodnevici u Pojasu Gaze (Gaza : des difficultés et un désespoir sans fin) od 26. svibnja 2011. (što znači da je intervju napravljen prije nego je Egipat otvorio granični prijelaz Rafah, kroz koji sada po novom prelaziti mogu osobe, ali ne i roba) koji u cijelosti na francuskom možete pročitati na linku.
O humanitarnoj situaciji u Pojasu Gaze
1 500 000 stanovnika Pojasa Gaze ne živi normalnim i dostojanstvenim životom. Gotovo nitko ne može napustiti Pojas Gaze, čak niti oni koji žele putovati na Zapadnu obalu, gdje mnogi Palestinci iz Gaze imaju rodbinu ili su prije bili zaposleni. Ograničenja koja je Izrael nametnuo na uvoz medicinske opreme, građevinskih materijala i brojnih osnovnih artikala nužnih za popravke i održavanje pogađaju rad zdravstvenih ustanova. Vodoopskrbne i kanalizacijske instalacije već su desetljećima u lošem stanju, a njihovo najosnovnije funkcioniranje može se zahvaliti naporima nekih humanitarnih organizacija. Objekti koje je trebalo obnoviti još prije nekoliko godina, te oni uništeni tijekom izraelske vojne operacije u Gazi 2008-2009, ne mogu se obnoviti ili ponovo izgraditi jer u Pojas Gaze nije dopušteno uvoziti velike količine osnovnih građevinskih materijala poput betona.
U Pojasu Gaze od nasilja redovito stradavaju civili. Tijekom posljednjih mjeseci mnogo je osoba ubijeno ili ranjeno u eskalacijama nasilja i otvorenim neprijateljstvima. Sigurnosni incidenti u zoni između Gaze i Izraela često uključuju gubitak ljudskih života, uništavanje dobara i sredstava za preživljavanje.
Međunarodni odbor Crvenog križa kontinuirano prati situaciju civila, poput poljoprivrednika i sakupljača otpadnog materijala, koji nemaju drugog izbora do živjeti i raditi u zonama u blizini Izraela. Izraelska je vojska u Pojasu Gaze uz granicu s Izraelom proglasila zonu široku 300 metara u koju Palestincima zabranjuje pristup. Zbog upada izraelske vojske i uporabe bojevog streljiva, opasnom se smatra još šira zona koja se proteže gotovo 1 km unutar Pojasa Gaze od granice s Izraelom.
O gospodarskoj situaciji
Gaza je ovisnija no ikad o vanjskoj pomoći. Mladi – do 50% od 1 500 000 stanovnika Gaze mlađe je od 18 godina – pate zbog strašnog pomanjkanja perspektiva i njihova borba da zadrže nadu u budućnost traje bez prestanka.
Stroga ograničenja uvoza i gotovo apsolutna zabrana izvoza koje je Pojasu Gaze nametnuo Izrael onemogućavaju gospodarski oporavak. Stopa nezaposlenosti je trenutno oko 40% i ostat će vrlo visoka tako dugo dok se gospodarstvo ne oporavi. Ova teška situacija dodatno pogoršava već ionako znatne probleme vezane uz propast nekad naprednih gospodarskih sektora.
Pristup poljoprivrednom zemljištu godinama je ometan zabranama nametnutim u zonama koje se nalaze u blizini Izraela, ravnanjem zemljišta i uništavanjem drveća od strane izraelskih oružanih snaga. Situacija je dodatno pogoršana visokim cijenama ili čak totalnom nestašicom nekih poljoprivrednih sredstava poput gnojiva i pesticida, te nepostojanjem mogućnosti izvoza, koji teško pogađaju primarni sektor. Mnogi ribari su također ostali bez sredstava za preživljavanje nakon što je Izrael njihovu ribolovnu zonu smanjio na 3 nautičke milje od obalne linije Pojasa Gaze.
Budući da je zadržao efektivnu kontrolu nad Pojasom Gaze, naročito kontrolu nad kretanjem osoba i roba, Izrael mora poštivati obveze koje mu nameću pravila zakona koji se primjenjuju u slučaju okupacije i omogućiti civilnom stanovništvu da vodi što normalniji život.
Utjecaj ublaženja blokade u lipnju 2010. na život običnih stanovnika Pojasa Gaze
Ograničenja kretanja za osobe koje žele izaći iz Pojasa Gaze ostala su ista. Sustav izdavanja dozvola koji je uspostavio Izrael dopušta samo osobama kojima je potrebno liječenje i koje zadovoljavaju stroge sigurnosne kriterije da napuste Pojas Gaze, bilo kroz granični prijelaz Rafah s Egiptom bilo kroz prijelaz Erez s Izraelom. Vrlo malen broj ostalih uspije dobiti dopuštenje da napusti Pojas Gaze.
Uvoz robe u Pojas Gaze i dalje je vrlo ograničen, ne samo u pogledu količine, već i u pogledu dopuštenih proizvoda. Odgode su česte. Neka je dopuštena roba toliko skupa da to što je raspoloživa ima malu važnost za veliku većinu stanovništva koja nema sredstava da je kupi. Iako je izvoz nekih unosnih kultura poput karanfila i jagoda bio popraćen u medijima, stvarnog izvoza iz Gaze praktički nema. Uvoz građevinskih materijala i sirovina i dalje je većinom zabranjen, iako se radi o materijalima od vitalne važnosti za obnovu i izgradnju infrastrukture na tom području, te za gospodarski oporavak.
Bez promjene politike, slobode kretanja za stanovnike Gaze, porasta uvoza različitih roba, te značajnijeg izvoza, situacija se neće popraviti.
Izvor i više informacija: Gaza : des difficultés et un désespoir sans fin
DODATNI LINKOVI:
Palestina/Izrael:
L'étau arabe se resserre
Palestinci će kroz Opću skupštinu UN-a zaobići američki veto u Vijeću sigurnosti (31. svibanj 2011.)
Arapska liga je u subotu najavila da će ta organizacija poduprijeti zahtjev Palestinaca koji će u rujnu od UN-a tražiti priznanje suverene države, te da će i sama poduzeti „pravne korake“ s istim ciljem. Predsjednik Opće skupštine UN-a, Švicarac Joseph Deiss, naglasio je da palestinska država ne može dobiti priznanje bez potpore u Vijeću sigurnosti. Tamo pak palestinskom zahtjevu prijeti američki veto. Međutim, palestinski glavni pregovarač Saeb Erekat je izjavio da će Palestinci, u slučaju američkog veta pribjeći Rezoluciji 377. Tom se rezolucijom, koju je Opća skupština UN-a usvojila 1950. godine, smanjuje utjecaj Vijeća sigurnosti. U njoj stoji da „u svakom slučaju gdje potencijalno postoji prijetnja miru [ ] i gdje, zbog toga što se stalne članice Vijeća sigurnosti ne mogu usuglasiti, Vijeće ne ispunjava svoju glavnu obvezu održavanja međunarodnog mira i sigurnosti“, Opća skupština UN-a može preuzeti odlučivanje o spornom problemu. Španjolska je nedavno najavila da će ta zemlja palestinsku državu priznati prije rujna ove godine.
Ostalo:
Snimka okruglog stola: Značenje Magreba? (video)
The meaning of Maghreb – A round table with Slavoj Žižek, Mamdouh Habashi, Samir Amin, David Harvey and Zygmunt Bauman
