nedjelja, 21. prosinca 2008.
Učinci izraelske blokade Pojasa Gaze
Podaci i informacije koji slijede izvađeni su iz izvještaja The Gaza Strip: A Humanitarian Implosion koji je sastavila koalicija međunarodnih organizacija za ljudska prava koju čine Amnesty International UK, CARE International UK, Christian Aid, CAFOD, Medecins du Monde UK, Oxfam, Save the Children UK i Trocaire. Izvještaj u cijelosti i više informacija na engleskom možete pročitati na linku.
Situacija u Pojasu Gaze, u kojem živi 1,5 milijuna Palestinaca, danas je gora nego ikada do sad od početka izraelske vojne okupacije 1967. Trenutnu situaciju u Pojasu Gaze prouzročio je čovjek i u potpunosti je mogla biti izbjegnuta.
Pojas Gaze pogođen je dugotrajnom ekonomskom stagnacijom i naglim padom pokazatelja razvoja. Situacija se značajno pogoršala kad je Izrael uveo ekstremna ograničenja na ulaz robe i ljudi nakon što je Hamas preuzeo kontrolu nad sigurnosnim službama u Pojasu Gaze i kao odgovor na palestinske raketne napade koji često ne prave razliku između vojnih i civilnih ciljeva.
Kretanje osoba u i iz Pojasa Gaze gotovo je u potpunosti onemogućeno, a hrana, pitka voda, pročišćavanje otpadnih voda i osnovne zdravstvene usluge stanovnicima Pojasa Gaze više nisu zajamčene. Zbog blokade i kolapsa privrede u PG ima vrlo malo novca kojim se može kupiti hrana, a količina hrane koja se može kupiti je ograničena. Cijene hrane rastu, a sve je manje pšeničnog brašna, mlijeka za bebe i riže. Samo u periodu od svibnja do lipnja 2007. cijena pšeničnog brašna porasla je za 34%, cijena mlijeka za bebe za 30%, a cijena riže za 20,5%.
Broj kamiona kojim je u PG ulazila roba i humanitarna pomoć naglo je opao. Prije pooštravanja blokade u Pojas Gaze je u prosjeku ulazilo oko 250 kamiona na dan kroz granični prijelaz Karni. Sada kroz prijelaze poput Kerem Shaloma može ući najviše 45 kamiona na dan. U većini slučajeva taj se broj jedva dostiže.
Broj ljudi koji u PG žive u totalnom siromaštvu naglo je porastao. Danas je 80% obitelji u PG ovisno o humanitarnoj pomoći. 2006. o humanitarnoj pomoći bilo je ovisno 64% obitelji u PG. Velika većina stanovništva ne može si priuštiti osnovnu prehranu. 2007. domaćinstva su u prosjeku na hranu trošila 62% svog ukupnog prihoda, za razliku od 2004. kad je udio koji su domaćinstva trošila na hranu iznosio 37% ukupnog prihoda.
Zbog ovoga je znatno povećana količina međunarodne humanitarne pomoći u hrani kako bi se namirile potrebe sve siromašnijeg stanovništva. U 2008. je više od 1,1 milijun ljudi – oko 3/4 stanovnika u PG – ovisno o humanitarnoj pomoći u hrani. U manje od 10 godina broj obitelji koje su ovisne o humanitarnoj pomoći koju palestinskim izbjeglicama dostavlja UNRWA povećao se za 10 puta.
Nezaposlenost u PG iznosi gotovo 40% i očekuje se da će ta stopa narasti na 50%. Privatni sektor, koji generira 53% radnih mjesta u PG, je uništen, poduzeća su propala, a 75 000 od 110 000 radnika ostalo je bez posla. 95% proizvodnje u PG je obustavljeno, jer su sirovine i ulazni materijal za proizvodnju nedostupni, a Pojasu Gaze je osim toga također onemogućeno da bilo što izvozi. U lipnju 2005. u PG je u 3 900 tvornica radilo 35 000 ljudi. Samo godinu i pol dana kasnije, u prosincu 2007, ostalo je svega 195 tvornica u kojima radi samo 1700 radnika. Građevinska industrija je paralizirana, a u toj su grani desetci tisuća radnika ostali bez posla. Teško je pogođena i poljoprivreda u kojoj je gotovo 40 000 zemljoradnika ostalo bez prihoda.
Izraelska blokada uništava infrastrukturu za pružanje javnih usluga u Pojasu Gaze. Izraelska vlada sprječava popravak i održavanje infrastrukture za snabdijevanje električnom energijom i vodom time što onemogućuje uvoz rezervnih dijelova u PG. Uz to Izrael ograničava količine goriva i struje koje pušta u PG. Bolnice ne mogu generirati dovoljno struje da bi radili uređaji za održavanje na životu ili generatori kisika. Svakodnevno se u more izlije između 40 i 50 milijuna litara nepročišćenih otpadnih voda. Zbog ograničenja na ulaz goriva i struje, bolnice dnevno struje nemaju po 8 – 12 sati.
Djeca u školama slabije uče, otkazuju se satovi na kojima se troši struja poput satova informatike, laboratorijskih vježbi i izvannastavnih aktivnosti.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije udio pacijenata kojima izraelske vlasti izdaju dozvole da napuste Gazu radi liječenja pao je s 89,3% u siječnju 2007. na 64,3% u prosincu 2007. Ovdje je potrebno naglasiti da je i pacijentima koji dobe dopuštenje da izađu iz PG radi liječenja često na samom graničnom prijelazu onemogućeno da iz PG izađu. Samo u listopadu zabilježeno je 27 takvih slučajeva. U razdoblju između listopada i prosinca 2007. Svjetska zdravstvena organizacija je potvrdila da je zbog ne puštanja bolesnika na liječenje umrlo 20 pacijenata, uključujući 5 djece.
Blokada je uništila privredu i osiromašila stanovništvo Pojasa Gaze. Izraelska blokada pogađa civilno stanovništvo Pojasa Gaze i predstavlja čin kolektivnog kažnjavanja običnih muškaraca, žena i djece. Izraelske mjere protuzakonite su prema međunarodnom humanitarnom pravu.
Porast siromaštva u Gazi povezan je s destruktivnim učinkom izraelske blokade unutar šireg konteksta dugotrajne ekonomske degradacije u Gazi koja je rezultat ograničenja koja Izrael Pojasu Gaze nameće još od ranih 1990-tih, te 18-mjesečnog međunarodnog embarga na pomoć koju prima Palestinska samouprava, a koja je bila na snazi do lipnja 2007.
Siromaštvo je u stalnom porastu, a UN predviđa da će prijeći sadašnju razinu od 80%.
Humanitarne agencije koje rade na okupiranim palestinskim područjima sastavile su popis humanitarnih namirnica koje su nužne za preživljavanje i održivost života za većinu stanovništva, a posebno najugroženijih skupina poput djece, bolesnika i starijih osoba. Nažalost izraelska vlada nije dopustila da te namirnice uđu u PG.
Poljoprivredni sektor u Beit Lahiyi na sjeveru Pojasa Gaze pretrpio je mnoge udarce zahvaljujući stalnim napadima izraelske vojske u kojima su uništavani voćnjaci, polja i plastenici. Poljoprivrednici mogu uzgajati samo jagode i krumpir jer te biljke udovoljavaju izraelskim naredbama da sve što se sadi ne smije biti više od 40 cm. No ovi se proizvodi moraju izvesti, pa su mnogi poljoprivrednici uništeni zbog izraelske zabrane da se palestinski proizvodi iz PG izvoze na tržište Europske unije.
Izrael bi trebao proširiti svoju usku definiciju nužne humanitarne pomoći i ponovo početi isporučivati gorivo i struju u dovoljnim količinama kako bi ljudi mogli kuhati, kako bi elektrana u Gazi mogla normalno raditi, te kako bi kola hitne pomoći, školski autobusi i druga prijevozna sredstva mogli ponovo voziti.
Što se goriva tiče minimum predstavljaju slijedeće količine (za tjedan od 5 radnih dana):
Plin za kuhanje – 250-300 tona dnevno
Industrijski dizel - 700 000 litara dnevno za rad elektrane i 400 000 litara dnevno za punjenje rezervi (nužno za elektranu u Gazi)
Dizel - 250,000-300,000 litara dnevno
Benzin za automobile i kola hitne pomoći – 100 000-150 000 litara dnevno
Kako bi mogli zaraditi pristojnu plaću za uzdržavanje svojih obitelji i kako bi mogli prekinuti svoju ovisnost o humanitarnoj pomoći, stanovnicima PG mora biti omogućeno da uvoze ključnu robu potrebnu za poljoprivrednu i industrijsku proizvodnju, te da izvoze svoje proizvode. U tu bi svrhu u PG za početak dnevno trebalo ući 500 kamiona uvezene robe, a izaći 200 kamiona s robom za izvoz. Nakon 6 mjeseci taj bi se broj trebao povećati na 600-700 kamiona uvezene robe i 400 kamiona robe za izvoz.
Privreda u PG nije više na rubu kolapsa, ona je već kolabirala. Većina privatnih tvrtki je zatvorena, a 95% proizvodnje je obustavljeno zbog zabrane uvoza sirovina i zabrane izvoza. Cijele su grane, uključujući građevinsku industriju i poljoprivredu, prestale s radom, zatvoreno je 3500 od 3900 tvornica, a 75 000 radnika je ostalo bez radnih mjesta u privatnom sektoru.
Bilokakav ekonomski oporavak na palestinskim područjima nemoguć je dok traje izraelska blokada Pojasa Gaze. Čak i kad se ona ukine, bit će potrebne godine kako bi se popravila šteta nanesena u posljednjih 6 mjeseci, kako bi se ponovo izgradili poslovni odnosi, popravila infrastruktura i ponovo pokrenula proizvodnja.
Budući da je gospodarstvo u PG propalo u pomoć je uskočila međunarodna humanitarna pomoć čije milijune plaćaju porezni obveznici Europske Unije i Ujedinjenog kraljevstva. Taj se novac ne troši na oporavak, razvoj i mirovne inicijative, već na održavanje pukog preživljavanja u PG. Za to vrijeme Izrael ima jedno od najuspješnijih gospodarstava u svijetu, sa stalnim godišnjim rastom od 5% u protekle 4 godine.
Glavna elektrana u Gazi za rad koristi industrijski dizel koji plaća Europska Unija u sklopu međunarodne humanitarne pomoći Palestincima. Izraelska vlada Europskoj Uniji onemogućuje da Palestincima dostavi više od 2,2 milijuna litara nafte tjedno što nije dovoljno kako bi elektrana u Gazi mogla raditi punim kapacitetom. Elektrana u Gazi mogla je proizvesti 140 megavata struje što je dovoljno za stalnu opskrbu grada Gaze i jednog dijela središnjeg Pojasa Gaze električnom energijom. Međutim u lipnju 2006. godine Izrael je uništio originalne transformatore, pa se proizvodni kapacitet elektrane smanjio za gotovo 2/3. Danas elektrana u Gazi može proizvesti 80 megavata struje, ali u stvarnosti proizvodi tek 55-65 megavata zbog izraelskih ograničenja na ulaz industrijskog goriva u PG. U Pojasu Gaze postoji manjak električne energije od 20% koji ozbiljno pogađa rad bolnica, kanalizacije i drugih javnih ustanova. Ovo se stanje znatno pogoršalo kad je Izrael, uz smanjenu količinu goriva, počeo smanjivati i količinu električne energije koju pušta u PG u veljači 2008.
Bez goriva, struje i ispravnog održavanja poduzeće koje u PG kućanstvima distribuira pitku vodu i pročišćava otpadne vode ne može raditi. Kad potroše sav dizel, vodeni bunari prestanu funkcionirati i stanovništvo ostaje bez pitke vode. Trenutno se procjenjuje da oko 25-30% stanovnika PG u svojim domovima nema tekuće vode. Prije blokade, kad je bilo dovoljno goriva, svi su stanovnici u PG imali vode. Bez goriva kanalizacijske crpne stanice prestaju pumpati otpadne vode u postrojenja za pročišćavanje, a između 30 i 40 milijuna litara otpadnih voda svaki se dan nepročišćeno ispusti u more.
Izraelska vlada onemogućava popravak i održavanje infrastrukture za proizvodnju i distribuciju električne energije i vode time što zabranjuje uvoz rezervnih dijelova. Izraelska blokada pogađa mogućnost pružanja osnovnih javnih usluga u PG i sustavno uništava vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu na tom području.
Pružanje zdravstvenih usluga se u PG drastično pogoršalo na 2 nivoa: pružanje zdravstvenih usluga u PG i pristup liječenju izvan granica PG. Zbog izraelskih ograničenja na ulaz goriva i električne energije, bolnice u PG trenutno po 8-12 sati na dan nemaju struje. Zbog toga su ovisne o generatorima zahvaljujući kojima funkcionira osnovna zdravstvena oprema i izvode se kritične kirurške operacije. Trenutno postoji manjak od 60-70% dizela potrebnog za generatore struje u bolnicama. Osim toga, zbog stalne uporabe generatore u bolnicama je potrebno održavati i popravljati, što je u većini slučajeva nemoguće zahvaljujući izraelskoj zabrani na uvoz rezervnih dijelova i nove opreme. Pristup liječenju izvan PG time je važniji zbog sve goreg stanja zdravstvenih ustanova u samom PG. Osim toga, u PG ne postoje neke vrste liječenja, poput kemoterapije, kojima se spašavaju životi.
Izolacija Gaze teško pogađa djecu, koja čine više od 56% stanovništva tog područja. U proteklih 5 mjeseci gotovo 2000 djece je prestalo pohađati školu u PG jer ih njihove obitelji više ne mogu slati u školu, a diljem Gaze redukcije električne energije onemogućavaju održavanje nastave i skraćuju školske sate. Početak nove školske godine obilježila je nestašica udžbenika i drugih ključnih školskih sredstva zahvaljujući izraelskoj blokadi. Kumulativni učinci okupacije, zatvaranja granica, siromaštva i nasilja odražavaju se kao kolaps obrazovnih standarda u PG.
Izrael je zadržao de facto kontrolu nad Pojasom Gaze. U potpunosti kontrolira njegove kopnene granice, zračni prostor i teritorijalne vode, te kretanje ljudi i roba. Zbog toga izraelske vlasti obvezuju obveze koji proizlaze iz međunarodnog humanitarnog prava prema kojima su dužne osigurati dobrobit palestinskog stanovništva na okupiranim palestinskim područjima. Blokada, kao odgovor na palestinske raketne napade na Izrael, u kojima se ne pravi razlika između vojnih i civilnih ciljeva, predstavlja odmazdu nad civilnim palestinskim stanovništvom koja je zabranjena međunarodnim humanitarnim pravom.
Izraelska vlada ima obvezu zaštiti izraelske građane od raketnih napada iz Pojasa Gaze, no izraelska blokada, ne samo da je protuzakonita prema međunarodnom pravu, već ne postiže svoje navodne ciljeve: prekinuti ispaljivanje palestinskih raketa na Izrael i svrgavanje Hamasa s vlasti. Rakete nisu prestale padati na Izrael i sigurnost izraelskih građana nije poboljšana. Blokada je samo dodatno ugrozila sigurnost kako Izraelaca tako i Palestinaca u Pojasu Gaze.
Sigurnost Izraelaca i Palestinaca nedjeljiva je i međuovisna. Osobna, nacionalna, ekonomska i unutarnja sigurnost međusobno su povezane. Većina aspekata života Palestinaca u Gazi obilježila je nesigurnost zahvaljujući izraelskoj vojnoj nazočnosti i napadima, izvan-sudskim egzekucijama, otimačinom zemlje, ograničenjima kretanja, nestašici pitke vode, nezaposlenosti, te preprekama koje trebaju svladati kako bi im bilo dopušteno da se liječe i educiraju. Svakodnevna prijetnja od bombaških samoubilačkih napada i raketa stalan je izvor nesigurnosti za Izraelce.
Mir se neće postići zatvaranjem 1,5 milijuna ljudi u zatvor u kojem je siromaštvo i bijeda u stalnom porastu. Politika izolacije Gaze rezultirat će samo nastavkom porasta siromaštva i širenjem ekstremizma među napaćenim stanovništvom.
Vijesti i linkovi za Izrael/Palestinu:
Islamic Jihad affiliates launch more projectiles toward southern Israel
Pripadnici vojnog krila Islamskog džihada su u srijedu (17. prosinca) poslije podne iz Pojasa Gaze ispalili 2 projektila domaće izrade na izraelski grad Aškelon, na jugu Izraela. Isto je vojno krilo prije toga, također u srijedu, ispalilo 5 projektila na područje Eškol u Izraelu. Pripadnici glavnog vojnog krila Fataha ispalili su 1 projektil domaće izrade iz Pojasa Gaze na izraelski grad Sderot. Pripadnici vojnog krila Odbora narodnog otpora ispalili su 2 projektila domaće izrade na izraelsku vojnu bazu na sjevernoj granici s Pojasom Gaze. Izraelski izvori su izvijestili da je nekoliko različitih projektila, uključujući projektile domaće izrade i mine, palo na naseljena pogranična područja u Izraelu. Jedan je projektil oštetio 1 staklenik, no nije bilo ozlijeđenih. Izrael je u srijedu ujutro ponovo zatvorio komercijalne granične prijelaze s Pojasom Gaze. Do srijede navečer najmanje je 2 Izraelaca lakše ozlijeđeno u raketnim napadima. Prema izraelskim podacima od utorka navečer iz Pojasa Gaze je na područje zapadnog Negeva u Izraelu ispaljeno 18 projektila domaće izrade. Jedan od projektila pogodio je fakultetsko nogometno igralište u Sderotu u blizini kojeg su se nalazili studenti. Nema dojava o ozlijeđenima.
Israeli blockade forces UN to suspend food aid to 750,000 in Gaza
UN-ova agencija za pomoć palestinskim izbjeglicama UNRWA je u četvrtak (18. prosinca) obustavila svoj program snabdijevanja hranom zbog toga jer Izrael već danima blokira isporuku hrane u Pojas Gaze. Pomoću ovog programa prehranjuje se više od 750 000 Palestinaca u Pojasu Gaze. UNRWA tvrdi da ne može reći kada će moći ponovo nastaviti s pružanjem humanitarne pomoći. Unatoč obećanjima da će 9. ili 10. prosinca u Pojas Gaze pustiti pošiljku žitarica za UNRWA-u, Izrael je na graničnom prijelazu hranu vratio natrag. Skladišta u Pojasu Gaze su sada prazna. Svi su granični prijelazi kroz koje se u Pojas Gaze dostavlja hrana zatvoreni i Izrael na to područje ne pušta nikakvu humanitarnu pomoć, gorivo ni ostalu robu. UNRWA je već u studenom, kad je Izrael postrožio svoju blokadu, bila prisiljena obustaviti svoj program snabdijevanja hranom. Izrael granice Pojasa Gaze drži potpuno zatvorenima od 04. studenog i time između ostalog krši i sporazum o primirju s Hamasovom vladom u Gazi.
MESA - Middle East Studies Association Grants Academic Freedom Award to Israeli NGO Defending Palestinians' Right to Study
MESA, Društvo za srednjeistočne studije u Sjevernoj Americi je u nedjelju (23. studenog 2008.) izraelskoj nevladinoj udruzi za ljudska prava Gisha dodijelilo godišnju nagradu za akademsku slobodu. Gisha je nagradu dobila za promicanje prava na slobodu kretanja palestinskih studenata i predavača, posebno onih totalno izoliranih u Pojasu Gaze. Gishina kampanja kojom se pokušava palestinskim studentima iz PG omogućiti da dođu do akademskih institucija diljem svijeta na koje su se uspjeli upisati traje i dalje. Izrael je u lipnju 2007. zatvorio granice Pojasa Gaze i njegovim 1,5 milijuna stanovnika uskratio temeljno pravo na slobodu kretanja i mogućnost da studiraju predmete koji im nisu dostupni u PG. Stotine studenata iz PG još uvijek čekaju da ih Izrael pusti na studije u inozemstvu, a mnogi su već i izgubili svoja mjesta na sveučilištima na koja su se uspjeli upisati. Više informacija o poteškoćama s kojima se susreću studenti zarobljeni u Gazi možete pročitati ovdje: Frequently Asked Questions: Students Trapped in Gaza.
All Quiet on the Gazan Shore
On Dec. 9, Falk clearly and forcefully stated that, "An urgent effort should be made at the United Nations to implement the agreed norm of a responsibility to protect a civilian population being collectively punished by policies that amount to a Crime Against Humanity.” Yes, crimes against humanity are being committed in Gaza according to a Jewish-American professor of international law, and nary a peep was heard from Cairo, Amman, Riyadh or Doha. ... The UNHRC harshly reprimanded Israel for its policies toward Palestinians generally and its blockade of Gaza specifically, calling for an end to their “cruel, inhuman and degrading” punishments. Falk also insisted the UN International Criminal Court investigate Israel’s behavior and actions in order to “determine whether the Israeli civilian leaders and military commanders responsible for the Gaza siege should be indicted and prosecuted for violations of international criminal law." In the face of Dr. Falk’s and the UNHRC’s findings and conclusions, President Hosni Mubarak of Egypt, King Abdullah of Jordan, King Abdullah of Saudi Arabia, the princes, sheikhs and emirs of the Gulf fiefdoms, and the feckless Arab League, all remained silent.
