kontrolne točke i granični prijelazi na okupiranoj Zapadnoj obali na kojima su trajno smještene izraelske snage
PALESTINA/IZRAEL:
RESTRICTIONS ON MOVEMENT & ACCESS
Kratke informacije UN-ovog Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) o ograničenjima kretanja i pristupa na okupiranom palestinskom području (28. svibanj 2012.)
ZAPADNA OBALA
-- krajem 2011. 529 fizičkih prepreka ometalo je slobodu kretanja Palestincima
-- 70 zajednica, 200 000 stanovnika, koristi obilaznice koje su 2 do 5 puta dulje od direktnog puta do najbližeg grada
PREGRADA
-- oko 6500 Palestinaca na području između Zida i Zelene linije treba dozvole kako bi mogli živjeti u svojim domovima i do njih imati pristup
-- oko 66 prolaza u Pregradi otvoreno je svaki dan, tijekom sezone ili tjedno u tijeku sezone
-- tijekom sezone branja maslina 2011. 42% molbi za izdavanjem dozvola za prolaz kroz Pregradu odbijeno je; tijekom 2010. taj je postotak iznosio 39%
PRISTUP U ISTOČNI JERUZALEM
-- od 1990-tih Palestinci koji nisu stanovnici Jeruzalema trebaju posjedovati dozvole kako bi mogli ući u istočni Jeruzalem. U istočni Jeruzalem mogu ući kroz samo 4 od ukupno 16 kontrolnih točki
-- Pregrada izolira i raseljava zajednice
-- tijekom 2011. 1040 kola hitne pomoći Palestinskog crvenog polumjeseca onemogućen je izravan pristup i prebačaj pacijenata
PRISTUP U JORDANSKU DOLINU I PODRUČJE MRTVOG MORA
-- oko 87% zemlje u Zoni C dodijeljeno je za uporabu izraelske vojske ili se nalazi pod jurisdikcijom kolonističkih naselja
-- dodatnih 7% Zone B nedostupno je za razvoj i određeno za rezervat prirode
-- pristup do Jordanske doline ograničen je na 6 cesta, od kojih 4 kontroliraju izraelske kontrolne točke
PRISTUP NA ZEMLJU U PRIVATNOM PALESTINSKOM VLASNIŠTVU U KOLONISTIČKIM NASELJIMA
-- poljoprivrednici iz 90 zajednica imaju ograničen pristup na zemlju u okolici 55 kolonističkih naselja i divljih kolonističkih naselja
POJAS GAZE
OGRANIČENJA KRETANJA LJUDI
-- u usporedbi s 2010. godinom, tijekom 2011. zabilježen je 31%-tni porast broja stanovnika Gaze koji su putovali kroz granični prijelaz Erez (52 515 naspram 40 047)
- to je 66% manje nego 2006, te 0,6% od tog broja 2000. godine, kada je kroz Erez dnevno prolazilo 6000 Palestinaca
- izdano je 15 337 dozvola palestinskim trgovcima
-- 2011. dnevno je iz Gaze u Egipat putovalo 362 ljudi, a iz Egipta u Gazu 347, što predstavlja porast u usporedbi s 2010. godinom, ali je ispod dnevnog prosjeka od 650 osoba koliko ih je u oba smjera prelazilo tijekom prvih 5 mjeseci 2006. godine
OGRANIČENJA KRETANJA ROBE
-- 2011. godine zabilježen je 24%-tni porast uvoza u usporedbi s 2010. godinom (49 283 naspram 39 630 kamiona s robom)
- to je oko 36% količine koja je u Pojas Gaze ušla tijekom prvih 5 mjeseci 2007. godine
-- 2011. godine izvezeno je 269 kamiona poljoprivrednih usjeva, što predstavlja 25%-tni porast u odnosu na 215 kamiona istih izvezenih 2010, te 2,7% mjesečnog prosjeka u prvoj polovici 2007. (23 tijekom 2011. naspram 847 tijekom 2007. godine)
- tijekom 2011. nije izvožen namještaj ni tekstil
TUNELSKO GOSPODARSTVO
-- oko 2,25 milijuna tona agregata, cementa i čeličnih šipki ušlo je u Pojas Gaze kroz tunele tijekom 2011. godine, naspram oko 600 000 tona istih materijala koji su ušli kroz granični prijelaz Kerem Shalom za odobrene projekte
PODRUČJA ZABRANJENOG PRISTUPA
-- područja na koja je Izrael Palestincima zabranio pristup pokrivaju 17% ukupne površine i 35% poljoprivrednih površina u Pojasu Gaze
-- palestinskim ribarima je onemogućen pristup na 85% morskih površina određenih pregovorima u Oslu
Read more...
HEAVY RESTRICTIONS ON HUMANITARIAN OPERATIONS DURING ISRAEL'S “CAST LEAD” MILITARY OPERATION
O napadima izraelske vojske na UNRWA-ine i UN-ove objekte i humanitarno osoblje tijekom vojne operacije „Lijevano olovo“ iz izvještaja UN-ovog Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova na okupiranom palestinskom području (IMPEDING ASSISTANCE: CHALLENGES TO MEETING THE HUMANITARIAN NEEDS OF PALESTINIANS) od svibnja 2010.
Operacija „Lijevano olovo“ jedna je od najnasilnijih epizoda koje su proživjeli palestinski civili tijekom okupacije. Ta je operacija također predstavljala i najznačajniji izazov za humanitarne agencije koje djeluju na okupiranom palestinskom području.
Tijekom tog napada, palestinsko je civilno stanovništvo bilo izloženo gotovo neprekidnom 22-dnevnom bombardiranju s kopna, mora i iz zraka. Kako su granice Pojasa Gaze bile praktički zapečaćene, stanovništvo nije imalo sigurnog utočišta, budući da su čak i skloništa kojima je upravljao UN i UN-ovi uredi pretrpjeli izravna oštećenja. Razorni učinci bombardiranja i vojnih operacija dodatno su pogoršani poteškoćama s kojima su se suočavale medicinske i spasilačke ekipe u pokušajima evakuacije ranjenih. Na primjer, tijekom prvih 4 dana od početka kopnene operacije, većina pokušaja Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) i Palestinskog Crvenog polumjeseca (PRCS) da s izraelskom vojskom koordiniraju pristup područjima u okolici grada Gaze i sjevernom predjelu Pojasa Gaze propala je. Zbog toga su desetci ranjenih civila nekoliko dana morali čekati evakuaciju, u nekim slučajevima na ulicama ili pod ruševinama svojih kuća. Ozbiljnost ometanja evakuacije ranjenih postala je očitom tijekom 2 dana nakon uspostave prekida vatre, kada su ekipe Međunarodnog Crvenog križa i Palestinskog Crvenog polumjeseca evakuirale oko 120 tijela, od kojih su neka bila u stanju uznapredovala raspadanja.
Tijekom tih 22 dana UN-ove agencije i humanitarne nevladine udruge nastavile su izvoditi svoje operacije unatoč krajnjoj nesigurnosti. Tijekom tri tjedna dok su trajala neprijateljstva, ubijen je jedan UNRWA-in ugovornik, a ranjeno je 10 UNRWA-inih zaposlenika i 6 ugovornika, za vrijeme dok su bili na dužnosti. Još su 5 zaposlenika UNRWA-e, te jedan dugoročni nadničar ubijeni dok nisu bili na dužnosti. Ubijen je i jedan volonter palestinskog Crvenog polumjeseca dok je bio na dužnosti i pokušavao evakuirati ranjene, a nekoliko je članova osoblja ranjeno. Palestinski Crveni polumjesec tvrdi da su izraelske snage u više navrata otvarale vatru na njihovo osoblje i kola hitne pomoći. Oštećene su najmanje 53 UN-ove zgrade, od čega ih je 28 oštećeno u prvih 3 dana vojne operacije. U jednom od najtežih incidenata, koji se dogodio u jutro 15. siječnja, izravno je izraelskim granatama pogođena glavna UNRWA-ina zgrada u gradu Gazi. Zapalilo se skladište u zgradi i uništene su stotine tona hrane i lijekova. Oko 700 Palestinaca koji su se sklonili u toj zgradi morali su biti evakuirani. Ovaj se incident dogodio unatoč tome što je izraelska vojska bila obaviještena o lokacijama UN-ovih objekata i unatoč izričitim uvjeravanjima izraelske vojske upućenih UNRWA-i prije napada kako ta zgrada neće biti pogođena.
Nakon „Lijevanog olova“ glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon imenovao je Istražni odbor koji je istražio nekoliko incidenata koji su se dogodili u Pojasu Gaze tijekom ofenzive, u kojima su civili ubijeni ili ranjeni i/ili u kojima su oštećeni UN-ovi objekti. Odbor je zaključio da je izraelska vlada odgovorna za smrt i ranjavanje civila u 7 od 9 istraživanih incidenata. U siječnju 2010. postignut je dogovor u sklopu kojeg je izraelska vlada Ujedinjenim narodima platila 10,5 milijuna američkih dolara zbog gubitaka pretrpljenih u 9 incidenata koje je istraživao Istražni odbor.
Read more...
SIRIJA:
SYRIA: Fighting in capital adds to growing displacement challenge
Fighting in the Syrian capital Damascus has added to a growing problem of displacement within Syria, with the Syrian Arab Red Crescent (SARC) now estimating that 1.5 million people are displaced across the country.
Read more...
