srijeda, 26. prosinca 2012.

Neke informacije, vijesti – Palestina/Izrael


Withholding Palestinian tax revenues is a criminal act
Zadržavanje palestinskih prihoda od poreza je kriminalni čin (22. prosinac 2012)
Nije po prvi put da izraelska okupacijska vlast zadržava palestinski novac od prihoda od poreza; tijekom nekoliko proteklih godina izraelska je vlada taj novac koristila kao Damoklov mač nad glavama Palestinaca. Koristila ga je za ucjenjivanje Palestinaca i kao sredstvo pritiska kad joj je to bilo potrebno. Iako svjesna da su Palestinci slabija strana u ovom sukobu, međunarodna zajednica nije ništa rekla ni poduzela kako bi natjerala Izrael da odustane od ove politike. Nakon što su Palestinci najavili da namjeravaju pred Općom skupštinom UN-a zatražiti unaprjeđenje Palestine u državu nečlanicu promatrača, izraelski okupacijski čelnici nisu prestali prijetiti da neće Palestincima prebaciti novac od njihovih prihoda od poreza, kako bi Palestince natjerali da još jednom razmotre svoje planove. Izrael je najavio da palestinski novac od prihoda od poreza neće Palestincima uplatiti najranije do ožujka, prosvjedujući na taj način protiv uspješnog unaprjeđenja statusa Palestine pri UN-u. Unatoč tome što će ovaj potez katastrofalno utjecati na više od milijun Palestinaca, arapska i međunarodna javnost ostala je nijema, nemoćna i popustljiva. Palestince kojima nisu redovito isplaćene plaće obuzeo je bijes i frustriranost. Uskoro stiže kraj prosinca, a plaće za studeni još su u posjedu Izraelaca. Palestinci takvo ponašanje smatraju ni više ni manje nego krađom i otimačinom. Izrael nije skrivao svoju namjeru da kazni Palestince i, znajući da međunarodna zajednica neće reagirati, izraelska vlada nije oklijevala ostvariti svoje prijetnje. Jasno je da ova politika nema nikakve veze s dugovima za električnu energiju. Radi se o još jednom kolektivnom kažnjavanju kojem Izrael podvrgava palestinski narod. Ista je politika provođena nauštrb stanovnika Pojasa Gaze gdje više od 1,5 milijuna Palestinaca godinama živi pod nepravednom i protuzakonitom opsadom. Ovaj financijski problem izravno je povezan sa sporazumima iz Osla koji su potpisani 1993. godine. Izravna krivica je na onima koji su Izrael oslobodili financijske odgovornosti i obveza koje ima kao okupacijska sila. Od 1967. do 1994, kad je osnovana Palestinska samouprava, nije bilo ovakvih problema. Izrael je, kao okupacijska sila, morao ispunjavati svoje obveze prema međunarodnom pravu. Sporazumima iz Osla ta je odgovornost skinuta s Izraela i stavljena na Palestinsku samoupravu i svjetske donatore, čime su oni na ovaj ili onaj način postali izravni partner u izraelskoj okupaciji, a Palestinska samouprava sada plaća ono što je trebao plaćati Izrael iz svoje državne riznice. Izraelska okupacija nije najjeftinija okupacija u modernoj svjetskoj povijesti samo zato što nema otpora ili jer nema gubitaka među okupacijskim vojnicima, već i zbog financijskih pitanja koja bi trebali rješavati Izraelci, ali to ne čine. Palestinskim područjem upravljaju palestinski zaposlenici kojima bi plaće trebale isplaćivati okupacijske vlasti, a ne svjetski donatori ili zemlje članice Arapske lige. Kad se od arapskih zemalja traži da zaštite Palestince uplaćivanjem mjesečnog iznosa od 100 milijuna američkih dolara, ponovo se šalje pogrešna poruka Izraelu, poruka koja govori da Izrael može činiti što god želi, jer su Arapi spremni platiti ono što Izrael zadrži ili ukrade. No izraelsko neisplaćivanje palestinskog novca je dvosjekli mač, jer nitko ne može jamčiti za posljedice koje će nastavak ove politike polučiti, nitko ne može reći kakva će biti reakcija Palestinaca kad ne budu mogli kupiti hranu ili lijekove ili mlijeko za svoju djecu i netko će za to morati odgovarati. Hrana, lijekovi i sklonište osnovna su ljudska prava, a neisplatom njihovog novca Palestincima, izraelske vlasti krše ta prava. Zadržavanjem 100 milijuna američkih dolara mjesečno pogoršat će se životi Palestinaca, onemogućiti im da namire osnovne potrebe i više od milijun Palestinaca bit će gurnuto ispod praga siromaštva.
Read more...

Hamas chief Mashaal visits Gaza; European countries summon ambassadors to Israel over E1 settlement expansion [December 2 - December 8]
Hamasov čelnik Mashaal posjetio Gazu; europske zemlje pozvale svoje veleposlanike u Izraelu prosvjedujući zbog širenja kolonističkih naselja na području E1 [02-08. prosinac 2012]
Hamas je 08. prosinca u gradu Gazi proslavio 25. obljetnicu postojanja, a na proslavi su se pristašama Hamasa pridružili i drugi palestinski politički pokreti s palestinskih područja i iz inozemstva. 8-dnevni rat, u kojem je živote izgubilo 170 Palestinaca i 6 Izraelaca, potaknuo je pomirenje među Palestincima. 25. obljetnici Hamasa nazočili su ikone palestinskog pokreta otpora i čelnici poput pripadnice Narodnog fronta za oslobođenje Palestine Leile Khaled i Hamasovog čelnika Mashaala. Mashaal je 7. prosinca 2012. po prvi put posjetio Pojas Gaze i po drugi put palestinska područja, nakon što je 1967. s 11 godina napustio svoj dom na Zapadnoj Obali. Mashaal je čestitao stanovnicima Pojasa Gaze na pruženom otporu i okupljenim pristašama Hamasa najavio „Danas Gaza, sutra Ramallah, a zatim Jeruzalem, Haifa i Jaffa.“ Proslavi Hamasove obljetnice u Gazi prisustvovali su i dužnosnici Fataha sa Zapadne Obale u pokušaju oživljavanja napora za pomirbu između Hamasa i Fataha. Leila Khaled iz Narodnog fronta za oslobođenje Palestine je pozvala na nacionalno jedinstvo, ali i kritizirala nedavno unaprjeđenje palestinskog promatračkog statusa u UN-u izjavivši kako „nikome nije dopušteno cjenkati se s pravom na povratak“. Narodni front za oslobođenje Palestine se zalaže za uspostavu jedne demokratske države u povijesnoj Palestini i ne priznaje Izrael. Čelnici Islamskog džihada Ramadan Shallah i Ziad Nakhla odlučili su da neće posjetiti Pojas Gaze i sudjelovati u Hamasovoj proslavi jer je Izrael zaprijetio da će na njih izvesti atentat.
Još jedan razlog za slavlje Palestinci su dobili s odlukom UNESCO-a da drevno selo Battir u blizini Betlehema na Zapadnoj Obali registrira kao Lokalitet svjetske baštine. Battir će tako postati drugi palestinski lokalitet registriran kao lokalitet svjetske baštine. Prvi je bila Bazilika Rođenja Isusova u Betlehemu koja je već dobila taj status. Selo Battir posebno je po drevnom sustavu za poljoprivredno navodnjavanje koji ove selo koristi već stoljećima, ali mu danas prijeti izgradnja izraelskog separacijskog zida koji Izrael namjerava izgraditi u tom selu. Registracijom kod UNESCO-a selo će biti zaštićeno od ovakvih postupaka, a očekuje se da će cijela procedura biti završena do kraja siječnja 2013.
Izrael je pak objavio svoj plan da nastavi s izgradnjom 3000 stambenih jedinica na području „E1“, koridoru na Zapadnoj Obali u blizini Jeruzalema, usprkos pritisku međunarodne zajednice koja se tom potezu protivi. Izrael je svoj plan prvi put najavio manje od 24 sata nakon što je 29. studenog 2012. većinom glasova u Općoj skupštini UN-a podržano unaprjeđenje palestinskog statusa. Zemlje diljem svijeta, uključujući Njemačku i SAD, pozvale su Netanyahua da još jednom razmotri svoj plan za širenje kolonističkih naselja i započne pregovore s Palestincima. Ako Izrael ne odustane od svog plana gradnje kolonističkih naselja na koridoru između Jeruzalema i izraelskog kolonističkog naselja Maaleh Adumim, Palestinci sjevernije od tog područja bit će odsječeni od Jeruzalema, a Zapadna će Obala biti podijeljena na 2 dijela (sjeverni i južni). Palestinska samouprava je osudila ovaj plan, a vlade Španjolske, Danske, Velike Britanije, Francuske, Švedske, Italije i Južne Afrike pozvale su na razgovor svoje veleposlanike u Izraelu kako bi izrazile svoje protivljenje izraelskom jednostranom potezu. Izrael je također najavio da će zadržati palestinski novac od poreza za mjesec studeni u vrijednosti od 120 milijuna američkih dolara što će, nada se Izrael, poslužiti kao kazna zbog palestinskog zahtjeva pri UN-u. Izrael je također najavio da će zadržani novac upotrijebiti za plaćanje dugova koje Palestinska samouprava ima prema jednoj izraelskoj energetskoj tvrtci koja Palestince snabdijeva električnom energijom.
Izraelske su snage u subotu 8. prosinca izvršile pretres nekoliko domova u selima al-Saff, Hundaza i Beit Fajjar u okolici Betlehema i uhitile 3 Palestinaca u dobi od 19, 20 i 21 godinu. Sličan se incident odigrao u selu Barqa u Nablusu na Zapadnoj Obali u četvrtak 6. prosinca, kada je izraelska vojska napala selo i pretresla oko 36 domova. U raciji u selu Barqa sudjelovale su stotine vojnika koji su upadali u kuće bez upozorenja i pretresali ih, te uništavali namještaj. Vojska tvrdi da je tijekom racije u nekim domovima pronađeno oružje. U sukobima izraelskih vojnika i palestinske policije i mladića 6. prosinca ozlijeđeno je 20 osoba. Sukobi su izbili kad su vojnici ušli u središte Hebrona i došli do Bab al-Zawiye kako bi uhitili jednog palestinskog policajca. Dotični se opirao uhićenju, a drugi policajci su mu priskočili u pomoć, dok su mladići počeli vojnike gađati kamenjem. Vojnici su upotrijebili bojevo streljivo, gumene metke i suzavac.
Read more...

Gaza crisis ends in a ceasefire; Palestinians call for political unity ahead of UN bid [November 17 - November 24]
Kriza u Gazi okončana prekidom vatre; Palestinci pozivaju na političko jedinstvo pred glasanje o palestinskom statusu u UN-u [17-24. studeni 2012]
Hamas je preuzeo odgovornost za eksploziju autobusa u Tel Avivu u kojoj su zadnji dan 8-dnevnog rata, 21. studenog, ranjene 24 osobe. U Hamasu tvrde kako je to bila odmazda za neprekidno izraelsko granatiranje Pojasa Gaze.
U oružanom sukobu koji je trajao 8 dana ubijeno je 158 Palestinaca u Pojasu Gaze i 6 Izraelaca na jugu Izraela. Neki palestinski izvori procjenjuju da je broj ubijenih Palestinaca viši od 160. Prema podacima UN-ovog Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova od 158 ubijenih Palestinaca 103 su bili civili, uključujući oko 30 djece i 13 žena, dok je među ubijenim Izraelcima bilo 2 vojnika i 4 civila. Tisuće su Palestinaca u Gazi izašle na ulice kako bi proslavile potpisivanje dogovora o prekida vatre 21. studenog. Tijekom proslave čula se pucnjava uslijed koje je jedan muškarac navodno ubijen zalutalim metkom. U nekim zajednicama na jugu Izraela, poput Kiryat Malachija gdje je tijekom sukoba ubijeno 3 ljudi, održani su manji prosvjedi na kojima su prosvjednici osudili dogovor o prekidu vatre i pozivali na oštriju izraelsku vojnu akciju u Pojasu Gaze. Fatah, Hamas, Islamski džihad i drugi palestinski pokreti iskoristili su prekid vatre kao priliku da pozovu na palestinsko političko jedinstvo kako bi se ojačao otpor izraelskoj okupaciji. I 22. studenog u Gazi su se okupili politički čelnici i tisuće mještana i slavili prekid vatre, a navodno svi veći palestinski pokreti podupiru Abbasov zahtjev za unaprjeđenjem statusa u UN-u.
U pucnjavi i sukobima između Palestinaca i izraelskih vojnika kod ograde na granici između Izraela i Pojasa Gaze 23. studenog 2012. ubijen je jedan 20-godišnji Palestinac, a ranjeno ih je 19. Glasnogovornica izraelske vojske je izjavila kako su vojnici najprije upozorili skupinu ljudi koja se približila ogradi koja odvaja Pojas Gaze od Izraela, a zatim i otvorili vatru u stopala ljudi kako bi rastjerali mnoštvo od oko 300 okupljenih. Palestinski liječnici i svjedoci pak tvrde da se radilo o ljudima koji su bili na svom poljoprivrednom zemljištu i pripremali se za molitvu kad je počela pucnjava u kojoj je ubijen 20-godišnjak, koji je pogođen u glavu. Palestinski veleposlanik pri UN-u Riyad Mansour je UN-u prijavio incident ustvrdivši kako je Izrael prekršio prekid vatre, dok je Hamas rasporedio svoje sigurnosne snage duž granične ograde kako bi spriječio ljude da joj se približavaju.
Izrael je na Zapadnoj Obali u petak 23. studenog uhitio 28 Palestinaca. Uhićenici su povezani s Hamasom i Islamskim džihadom, a među njima se nalazi i 5 članova Palestinskog zakonodavnog vijeća. Dan ranije odigrala su se slična uhićenja, a Izrael je taj dan tijekom noći uhitio oko 50 osoba, tvrdeći da su uhićenja povezana s „nedavnim nasilnim i terorističkim djelovanjem“. Većina među ovih 50 uhićenih su pripadnici i dužnosnici Hamasa, Islamskog džihada i Narodnog fronta za oslobođenje Palestine. Izrael je također 23. studenog uhitio jednog izraelskog Palestinca, osumnjičenog za upletenost u podmetanje bombe na autobus u Tel Avivu 21. studenog, samo nekoliko sati prije potpisivanja sporazuma o prekidu vatre. Glasnogovornica izraelske vojske je izjavila kako je bombaški napad počinio „izraelski Arapin iz mjesta Taybeh koji je pripadnik Hamasa“ i koji je svoj napad koordinirao s Hamasom na Zapadnoj Obali.
Read more...

Bedouin Seek Democracy in Israel
Beduini zahtijevaju demokraciju u Izraelu (24. prosinac 2012)
Izraelskim beduinima uskraćena je mogućnost da na predstojećim izborima biraju svoje predstavnike u lokalnim vijećima. Aktivisti za ljudska prava upozoravaju kako ova odluka vlasti predstavlja ograničavanje demokracije u Izraelu, posebice u pogledu izraelskih nežidovskih državljana.
Um Batin je beduinsko selo koje broji 4000 mještana, a smješteno je u izraelskoj pustinji Negev. Trenutno lokalnim vijećem ne predsjeda nitko iz beduinskih sela zbog čega se mještani osjećaju otuđeno od lokalnih vlasti. Um Batin je jedna od 11 beduinskih zajednica u Negevu koje čine regionalno vijeće Abu Basma. Ovo najnovije regionalno vijeće oformljeno je 2004. godine i jedno je od samo 3 nežidovskih lokalnih vijeća u Izraelu.
Od 2011. 53 regionalna vijeća upravljaju s oko 850 ruralnih gradića i sela u Izraelu. Čine ih izabrani predstavnici iz zajednica koje se nalaze pod jurisdikcijom svakog od vijeća. Regionalna vijeća pomažu u raspodjeli lokalnih sredstava, pružaju usluge mještanima i povezuju se s različitim vladinim tijelima.
Regionalno vijeće Abu Basma trenutno predstavlja oko 30 000 beduinskih građana Izraela, a još ga uvijek vodi predstavnik kojeg je postavila izraelska vlada. Izrael je u više navrata odgađao izbore kojima bi se na to mjesto postavili predstavnici iz redova lokalnog stanovništva. Izraelsko ministarstvo unutarnjih poslova 2009. je usvojilo amandman Zakona o regionalnim vijećima koji dopušta beskonačno odgađanje izbora u novim regionalnim vijećima. Prije toga su se prema izraelskom zakonu izbori trebali održati u roku od 4 godine od osnivanja novog regionalnog vijeća. Nakon što su se lokalne udruge za ljudska prava žalile zbog amandmana, izraelski je Vrhovni sud 2011. državi naredio da u prosincu 2012. provede izbore za sela koja spadaju u regionalno vijeće Abu Basma. Međutim, samo nekoliko mjeseci prije planiranih izbora, jedan je posebni odbor koji je oformilo ministarstvo unutarnjih poslova predložio podjelu regionalnog vijeća Abu Basma na 2 nova vijeća: Al Kasum i Neve Midbar. Kako bi opravdala ovu podjelu država je tvrdila kako mještani vijeća Abu Basma nisu spremni za održavanje izbora, te kako to vijeće ne pokriva povezani teritorij.
Odvjetnica Rawia Abu Rabia iz Udruženja za građanska prava u Izraelu predstavlja mještane koji se nastoje izboriti za održavanje izbora. Beduini su isključeni ih demokratskih procesa u kojima njihovi susjedi Židovi mogu sudjelovati. Osjećaju nepovjerenje i otuđenje od državne vlasti, a njihovi lokalni čelnici osjećaju se nemoćno da pozitivno utječu na razvoj svojih zajednica.
Oko 200 000 beduinskih državljana Izraela živi na području Negeva. Osim u selima koja spadaju pod regionalno vijeće Abu Basma, više od 60 000 beduina živi u oko 35 „nepriznatih“ beduinskih sela u Negevu, dok ih oko 100 000 živi u beduinskim naseljima koje je izgradila država.
Gotovo sve beduinske zajednice u Negevu – kako priznate, tako i one nepriznate – suočavaju se s nepružanjem usluga, visokom nezaposlenošću i dubokim siromaštvom. Beduinski gradovi koje je izgradila vlada svake se godine nalaze najniže na socioekonomskoj ljestvici u Izraelu.
Vladinim prijedlogom koji je usvojen 2011, poznatim i kao Prawerov plan, vlasti žele ukloniti najmanje 30 000 građana iz njihovih domova u nepriznatim selima i preseliti ih u naselja. Vlada tvrdi kako na taj način želi modernizirati beduinsku zajednicu i omogućiti joj bolje pružanje usluga. Međutim, beduinski stanovnici Negeva glatko su odbili Prawerov plan u kojem vide napad na svoja temeljna prava. „Ova politika u beduinima ne vidi građane, već neprijatelja i demografsku prijetnju“, kaže Abu Rabia.
Stanje u selima regionalnog vijeća Abu Basma je isto kakvo je bilo kad je ono oformljeno prije 9 godina. To vijeće ništa nije učinilo za sela koja su pod njegovom jurisdikcijom. Neki domovi u Um Batinu na primjer još uvijek nemaju struje, unatoč tome što je to selo službeno priznato. Beduini stoga u Izraelu ne vide demokratsku državu, već osjećaju neravnopravnost između Arapa i Židova. Mladi vide da država ne poštuje njihova prava i nemaju nade u budućnost.
Read more...


Palestinian camp residents flee clashes
Palestinci iz izbjegličkog logora bježe pred borbama (17. prosinac 2012)
Stanovnici palestinskog logora u Damasku izbjegli su u ponedjeljak (17. prosinca) usred novih sukoba. Sirijski ratni zrakoplovi napali su istočna predgrađa grada u pokušaju gušenja pobune u glavnom gradu Sirije. U ponedjeljak su u izbjegličkom logoru Yarmuk, na jugu Damaska, ponovo izbili sukobi između prorežimskog Narodnog fronta za oslobođenje Palestine – Glavnog zapovjedništva i pobunjenika koji se bore protiv snaga sirijskog predsjednika Al-Assada. U nedjelju (16. prosinca) je u zračnim udarima režimskih zrakoplova na izbjeglički logor ubijeno 8 civila, a prema nekim izvještajima ubijeno je čak 25 osoba. Stanovnici logora masovno su pobjegli u druge dijelove Damaska ili potražili utočište negdje drugdje. Zrakoplovi su bombardirali i regiju Istočna Ghuta, te obližnju Zamalku. Vojna pojačanja krenula su s vojnog aerodroma Mazzeh zapadno od Damaska prema jugu u Darayu. Daraya je bila poprište najkrvavijeg pokolja tijekom 21-mjesečnog sukoba u Siriji i već je mjesec dana pod opsadom sirijske vojske, te je stalno izložena granatiranju vojnika koji pokušavaju ući u to pobunjeničko uporište. Vojska je raketirala Darayu i obližnji Moadamiyat Al Sham. U Halfayi u središnjoj sirijskoj pokrajini Homs su u nedjelju izbili žestoki sukobi. Pobunjenici su napali vojne kontrolne točke, a vojnici su granatirali grad u kojem je 23 ljudi, većinom civila, ubijeno u sukobima i bombardiranjima. U bombardiranju obližnjeg grada Kfar Zeita u nedjelju je ubijeno 3 djece. U drugom po veličini sirijskom gradu Alepu, gdje se već 5 mjeseci vode smrtonosne urbane borbe, izbili su sukobi u blizini glavnog stožera vojske u četvrti Zahraa na sjeverozapadu grada. U cijeloj je Siriji u nedjelju (16. prosinca 2012) ubijeno 160 osoba, uključujući 85 civila.
Read more...